KROŠNJARI IZ RIBNICE

„…ali su došli ljudi od onuda više put su prodavali nike sita i rešeta. Pa su vikali: ‘Sita i rešeta za dobrega kmeta.’ … To je bilo od Slovenije ča su prišli. Te sita, on je na rameni nosi. Je ime dvajsetak sit ali rešet. Sita i rešeta i sitnice i to jeno tri četiri vrsti je bilo tega.“


 (A. S., 1924., Sveta Katarina)
Trgovina u Pazinu, V_ 292 Muzej Ribnica

Krošnjarstvo je srednjovjekovni oblik trgovine po kućama. Ribničani su carevom povlasticom, tzv. Krošnjarskim patentom iz 1492. godine, postigli poseban status i postali prepoznatljiva pojava u srednjoj i južnoj Europi. Sa svojim krošnjama (naprtnjače s robom) po svijetu su prodavali proizvode koje su sami izradili, lončari lončarske, drvodjelci drvene. Krošnjarski patent 1492. godine bila je privremena mjera kojom se nastojalo zaštititi stanovništvo od siromaštva tijekom burnih vremena turskih invazija i omogućiti im da prodaju svoje proizvode u cijelom carstvu bez poreza. Kasniji vladari obnovili su ovu privilegiju i na taj je način formirana pravna osnova za razvoj krošnjarstva na području Ribnice. Sredinom 19. stoljeća putujuće trgovce polako su počele zamjenjivati trgovine u gradovima, ali opstali su usprkos novoj konkurenciji.

Krošnjari iz Ribnice

Krošnjari iz Ribnice ne samo da su prodavali svoju robu, već su ju i izrađivali, popravljali ili mijenjali. Tijekom zime uglavnom su izrađivali robu, a početkom proljeća odlazili su svojim trgovačkim destinacijama. Vraćali su se poznatim osobama, jer su prodajna područja između sebe podijelili u rajone. Tamo su imali i prijateljske kuće u kojima su prenoćili i spremali svoju robu. Odatle su kretali prodavati svoje proizvode od kuće do kuće, a često su prodavali i na sajmovima. Na mjestima gdje bi ih zadržala ljubav ili financijska dobit, stvorili bi i vlastiti dom, gdje bi imali radionicu, a ponekad i trgovinu. Ribničane su uvijek povezivali s humorom, lukavstvom, vedrinom i poduzetnošću pa su ih ljudi rado pozivali među sebe. I danas možete sresti ribničke krošnjare na njihovim rutama, od kuće do kuće, u trgovinama, na sajmovima, a također i putem interneta.

Marina Gradišnik, Polona Rigler Grm

Krošnjarski zemljovid. Pješačke rute krošnjara iz Ribnice, inv. br. 190 Muzej Ribnica